Prvi puta Mariju kao pomoćnicu kršćana spominje Ivan Zlatousti 345. godine, no tada još nije postojala ta svetkovina. 

Davne 1572. godine islamsko Osmansko Carstvo želi osvojiti kršćansku Europu. Njihova vojska bila je, za razliku od kršćanske, dobro opremljena vojnicima, oružjem, lađama, dok kršćani nisu imali gotovo nikakve šanse za uspjehom. Ta velika bitka dogodila se kod Lepanta u Italiji. Tijekom borbe, kada su kršćani gotovo bili poraženi, na nebu se ukazala Gospa sa strašnim pogledom prema turskoj vojci, tako strašnim da su se prepali i povukli se. Tu svoju pobjedu kršćani su pripisivali Mariji. Poslije ove bitke papa Pavao V. u litanije Majke Božje unosi zaziv „Pomoćnica kršćana“.

Francuski vladar Napoleon Bonaparte bio je veliki protivnik Crkve, a posebno protivnik Petrovih nasljednika. Tako je papu Pija VI. koji ga je izopćio iz Crkve, dao baciti u tamnicu u Francuskom gradu Valenceu, gdje je Pio VI. i umro. Također, njegovog nasljednika papu Pija VII. dao je u zatočeništvo. Papa Pio VII. posebno se preporučao Blaženoj Djevici Mariji te se po njezinom zagovoru nakon šest godina zatočeništva vraća u Rim. Taj povratak također se pripisuje zagovoru Mariji Pomoćnici kršćana.
Papa Lav XIII. odobrio je 1903. kanonsku krunidbu slike koja nosi naziv Pomoćnica kršćana. Danas se ta slika čuva u bazilici Marija Pomoćnice kršćana.

Danas, u vremenu mnogih progona i nemira, itekako nam je potreban zagovor Pomoćnice kršćana. Neka njezina pomoć bdije nad našom bogoslovijom, našom mjesnom Crkvom i svim njezinim sadašnjim i budućim zvanjima, kako bi nas sačuvala svih zala i napasti.

Marijo Pomoćnice kršćana – moli za nas! 

Ivan Mijač